Sustavi boja

Sustav s pomoću kojeg se definiraju, kreiraju i vizualiziraju boje nazivamo prostor boja ili model boja.

Uloga prostora boja je prikazivanje boja s pomoću osnovnih komponenti, odnosno udjela primarnih boja u pojedinoj nijansi.

Najpoznatiji modeli boja su:

aditivni model (RGB) koji se koristi za prikaz boja na zaslonu

suptraktivni model (CMYK) koji se koristi za prikaz boja pri ispisu.

——————————————————————————————————–

Pri pisanju koda boje možemo opisati na više načina:

navodeći naziv boje,

RGB vrijednosti boje,

heksadecimalne vrijednostima boje ili

HSB/HSL vrijednostima.

——————————————————————————————————–

U aditivnome modelu boje koje sudjeluju su osnovne boje vidljivog spektra – crvena, zelena i plava.

Bijela boja nastaje miješanjem sva tri snopa svjetlosti na crnoj podlozi. Miješanjem osnovnih boja dobiju se sve ostale nijanse i opisuju se trima vrijednostima: intenzitetom crvene, zelene i plave.

Jačina intenziteta za svaku boju definira se vrijednostima od 0 do 255 (8 bitova), pri čemu nula označava minimalan intenzitet te boje, a 255 maksimalan.

(0,0,0) označava crnu boju, a (255,255,255) bijelu

————————————————————————————————————————–

Zaslonska točka monitora (engl. pixel, ) sastoji se od triju blizu smještenih RGB točaka koje nam zbog nesavršenosti ljudskog oka izgledaju kao jedna točka. One ne preklapaju jedna drugu, nego se nalaze jedna pokraj druge, a mogu se osvijetliti slabijim ili jačim intenzitetom i tako prikazati određenu boju.

————————————————————————————————————————–

Suptraktivni model

U suptraktivnom se modelu na bijelu podlogu nanose modrozelena (cyan), ljubičactocrvena (magenta) i žuta boja. One od bijele boje oduzimaju dio vrijednosti sve dok se miješanjem ne dobije crna boja. Ta dobivena nijansa nije potpuna crna, pa se zato pisačima dodaje poseban spremnik crne boje (Black – Key).Bijela boja nastaje ako ne postoji nijedan pigment, a siva ako postoje sva tri pigmenta.

————————————————————————————————————————–

HSL/HSV

U HSL/HSV prikazu boja svaka pojedina boja određena je trima komponentama:

ton boje ili tonalnost boje (engl. hue) – određen je valnom duljinom spektra. To je kut od 0° do 360° na kotaču boja. Ton može imati vrijednosti crvene, žute, zelene, cyan, plave imagenta boje.

zasićenost ili saturacija (engl. saturation) – podatak koji nam govori koliko je neka boja čista (0 – 100%). Nula posto – nema boje, sto posto zasićena boja. Odnosi se na postotak bijele svjetlosti u boji. Kada je zasićenje nula, vrijednosti tona su nebitne.

svjetlina/vrijednost (engl. brightness/value) – relativna količina svjetla koju neka boja prirodno emitira (0 – 100%). Nula posto crna boja, sto posto od bijele do čiste boje, ali nijansa ovisi o zasićenju.

————————————————————————————————————————–

Heksadecimalni zapis